Isusovačka služba za izbjeglice, sukladno svojoj misiji praćenja, služenja i zagovaranja izbjeglica smatra dužnim reagirati i obavijestiti hrvatsku javnost na potencijalne nepravilnosti u postupcima odlučivanja o međunarodnoj zaštiti osobama koji su u RH zatražile zaštitu.
Naime, kroz nekoliko mjeseci Isusovačka služba za izbjeglice, kroz svoj svakodnevni rad i susrete s tražiteljima azila u Prihvatilištu za tražitelja međunarodne zaštite u Zagrebu i Kutini, primila je od izbjeglica brojne pritužbe i sumnje u proceduru odlučivanja o zahtjevima za međunarodnom zaštitom u RH. Opravdanost njihovih sumnji potkrepljuje činjenica da je znatan broj osoba dobilo negativnu odluku na zahtjev za međunarodnu zaštitu s identičnim obrazloženjem. Prema sigurnosnoj procjeni tražitelja azila, koju provodi Sigurnosno obavještajna agencije (SOA) i upućuje Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP), nadležnom za postupak, zaključuje se kako su izbjeglice – osobe s invaliditetom, žene u starijoj životnoj dobi kao i samohrani roditelji s djecom iz ratnih žarišta prijetnja nacionalnoj sigurnosti RH. Nadalje, iščitavanjem MUP-ovog rješenja o zahtjevu za međunarodnom zaštitom izričito se navodi kako za spomenute tražitelje azila postoji realan i neposredan rizik da povratkom u svoju zemlju budu izloženi ozbiljnoj prijetnji smrti i progonu čime im se priznaju svi formalni uvjeti za odobravanje međunarodne zaštite u RH. Isusovačka služba za izbjeglice niti u jednom trenutku ne dovodi u pitanje potrebu države da provodi sigurnosnu provjeru pojedinih stranaca zbog zaštite vlastite nacionalne sigurnosti. U isto vrijeme preispitujemo odluke koje najranijvije skupine izbjeglica koje u RH traže mir, zaštitu i sigurnost iz neobjašnjenih razloga proglašavaju prijetnjom sigurnosti. Na primjer, za SOA-u je prijetnja nacionalnoj sigurnosti samohrani otac od 64 godine i sin od 14 godina koji su kao kršćani pobjegli iz Alepa. Konačno, s obzirom da tražitelj azila i njegov odvjetnik ne mogu dobiti na uvid SOA-ino mišljenje, tražitelji međunarodne zaštite se ne mogu braniti ili osporavati navodne razloge zbog kojih su navodna prijetnja.
“Jasno je kako u cijeloj Europi, ne samo u Hrvatskoj, političke institucije stvaraju i potiču antimigrantsko raspoloženje i intenzivno rade na restrikciji europskog sustava azila. Vrijeme politike solidarnosti s izbjeglicama odavno je završilo. Problem je da se ovdje, između ostalog, radi o izbjeglicama koje dolaze iz ratom zahvaćenih područja kao što je Sirija ili Irak, o osobama s teškim invaliditetom, starijim i bolesnim osobama te samohranim roditeljima s djecom. To su ljudi za koje je Hrvatska odgovorna prema hrvatskim zakonima, međunarodnom pravu, ali i moralno. Zato ćemo i nadalje zagovarati transparentnost donošenja odluka o međunarodnoj zaštiti i pravo izbjeglica na sigurnost i zaštitu.”, naglasio je Tvrtko Barun, ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice.